aidakorjenic

Dobrodošli na moj blog ja sam Aida Korjenić, učiteljica sam u osnovnoj školi već 11 godina. na ovom blogu ćete naći zanimljive stvari vezane za razrednu nastavu.

03.10.2009.

CILJEVI U NASTAVNIM PROGRAMIMA KAO OSNOVNO POLAZISTE ZA OCJENJIVANJE UCENIKA

 
Aida Korjenić, prof.
JU.OŠ. “Porodice ef. Ramić”
Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: 00387/033- 515 005, mob: 0038761 836 381
aida26_7@hotmail.com
 
Sažetak: Nastava matematike u osnovnim školama je veoma važna karika u sistemu osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. Kako i koliko ocjenjivanje utiče na prihvatanje škole i matematike uopće, poznato je. Učenje matematike nije samo usvajanje (znanja) informacija, nego je riječ o progresivnom procesu u kojem učenik treba da stiče sposobnosti i vještine te razvija vrijednosti i stavove.
U radu su analizirani postojeći Nastavni planovi i programi u Bosni i Hercegovini, kako u Federaciji tako i u Republici Srpskoj. Načinjena je analiza ciljeva u nastavnim programima kao osnovno polazište za ocjenjivanje i evaluaciju postignuća u osnovnoj školi.
S obzirom da je problem ocjenjivanja i uvođenja nekih dokimoloških pravila u devetogodišnje osnovno obrazovanje, a prije svega odnosi se na opisno, i prelaz sa opisnog na numeričko ocjenjivanje, autor razmatra i klasifikaciju i ocjenjivanje učenika u bosanskohercegovačkim školama.
Uvođenje inkluzivne nastave u osnovne škole, iziskuje i posebne pripreme učitelja i učiteljica pa je nemoguće  ne osvrnuti se na ciljeve u nastavnim programima matematike koji će posluziti da se inkluzivna nastava realizira i evaluira uspjeh učenika.   
Ključne riječi: matematika, nastava, Nastavni plan i program, ocjenjivanje, učenje.
 
OBJECTIVES IN MATHS TEACHING PROGRAMMES AS EVALUATION STARTING POINT
 
Abstract: Teaching Maths is a very important link in the chain of educational system in primary schools.
The importance of evaluation in teaching process is evident.
Evaluation influences students' attitude towards Maths and school at all.
Studying Maths is of big importance.It's not aquisition only, but a progressive process which enables developing abilities and skills. It develops values and attitudes as well.
Existing Teaching plans and programmes in F BiH and RS have been analyzed in this work.
Objectives analysis in Teaching programmes has been made as starting point for evaluation in primary schools.
 The problem of evaluation, some rules in educational system such as descriptive evaluation and its transition to numeral have been considered in the work.
The author considers clasification and evaluation in BiH schools.
Inclusive teaching in primary schools demands special preparations for teachers
So it's of big importance to underline objectives in Maths teaching programmes.
They will be of a big help in realization and evaluation of inclusive teaching.
Key words: classes, evaluation, Maths, Teaching plan and programme, studying.
 
1.     Uvod
 
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini je dosta složen s obzirom na uređenje same zemlje. U bosanskohercegovačkim školama se radi po dva programa, i to Federalni Nastavni plan i program i Nastavni plan i program u Republici Srpskoj. Iako škole u Federaciji, u zavisnosti kojem kantonu pripadaju, imaju mogućnost odstupanja od Federalnog Nastavnog plana i programa do 30%, pa se u nekim kantonima u Federaciji BiH radi po hrvatskom Nastavnom planu i programu, otud i tolika raznolikost u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini.
Sl. 1.( BLOG NE PODRŽAVA OVE SLIKE)
 
Postoje različita dokimološka rješnja na području BiH, u nekim kantonima FBiH postoji skala ocjena od 1 do 5 (numeričko ocjenjivanje), dok u drugim dijelovima zemlje postoji opisno ocjenjivanje koje bi se prelaskom u drugu trijadu školovanja kombiniralo s numeričkim ocjenjivanjem i u trećeoj trijadi bi bilo samo numeričko ocjenjivanje. (vidi: Koncept devetogodišnjeg obrazovanja u BiH)
Navedeni modeli ocjenjivanja i dokimoloških rješenja postavljaju jedno novo pitanje uvođenja jedinstvenog modela ocjenjivanja i praćenja učeničkih postignuća.
Ocjenjivanje je nerazdvojiv dio odgojno-obrazovnog procesa i ono ima dvojaku funkciju:
1.                Omogućava dobivanje podataka o tome s kakvim uspjehom učenici stiču i vladaju predmetnim sadržajima (što omogućava praćenje njihova edukativnog razvoja);
2.                Osigurava dobivanje povratne informacije o svom nastavnom radu kako bi ga mogli prikladnije i uspjelije oblikovati i realizirati (vidi kod: Grgin, 1999, str. 25.).
 
 
2.     Ciljevi odgoja kao polazište za definisanje modela praćenja i ocjenjivanja
 
Sama riječ cilj označava očekivano, zamišljeno buduće stanje koje želimo postići određenim aktivnostima i sredstvima. Ciljevima iskazujemo formulaciju očekivanih promjena koje će nastati kod učenika nakon što ovlada sadržajima koji su obuhvaćeni nekim dijelom školovanja. (http://web.math.hr/nastava/mnm2/ciljevi.pdf)
H. Muminović (2000, str. 28) smatra da ciljevi i zadaci nastave su promjenljive kategorije, mjenjaju se u prostoru i vremenu u zavisnosti od društvenih, ekonomskih, političkih, socijalnih i kulturnih prilika.
U poznatim Delorsovim principima cilj odgoja i obrazovanja ima svoj civilizacijski i znanstveni smisao, a oni su:
a) odgoj i obrazovanje za biti
b) odgoj i obrazovanje za znati
c) odgoj i obrazovanje za djelovati
d) odgoj i obrazovanje za zajednički život
Za svaki nastavni predmet definirani su odgojno –obrazovni ciljevi i to u spoznajnom području, afektivnom području i psihomotornom području (vidi kod: Federalni Nastavni plan i program). Konkretno u nastavi matematike, ciljevi su uopćeno postavljeni, tako da nisu baš dobar oslonac u ocjenjivanju. Naravno, dobra su osnova i polazište ali potrebna je konkretizacija i operacionalizacija ciljeva. U konkretnom primjeru, u ishodima učenja stoji: učenici bi trebali znati koristiti matematički jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20  (F.NPP za 2.razred). Koje pojmove i simbole iz matematičkog jezika treba dijete da zna nije navedeno, dakle ostaje da učitelj/učiteljica postavi granice. Ili još jedan primjer: Učenik će biti sposoban imenovati i razlikovati oblik i boju rogljastih i oblik geometrijskih tijela (NPP za 2. razred u RS) i ovdje vidimo da postoji uopćenost u postavljanju ciljeva, koje opet treba konkretizirati.(koja geometrijska tijela...)  
 
Sl.2
 
 Zadaća učitelja i učiteljica je da za svaki nastavni predmet prirede konkretizirane i operativne ciljeve iz kojih je vidljivo što učenici trebaju učiti, odnosno naučiti tjekom sudjelovanja u nastavnim aktivnostima (MMMMatijević, 2004, str.25.). Međutim iako su učitelji kompetentni da naprave operacionalizaciju i konkretizaciju ciljeva, veoma je važno pitanje generalizacije kompetencije učitelja, i postavlja se pitanje jesu li svi učitelji sposobni napraviti to?
Udžbenici matematike su isto tako  jako raznoliki. U zavisnosti od autora, koji je također napravio konkretizaciju ciljeva, zavisi i kvalitet udžbenika. Da li je potrebno formule u matematici znati napamet ili ih primjeniti u konkretnim situacijama? Mnogi autori udžbenika matematike za osnovnu školu su istaknuti prof. matematike, ali koliko i kako su bez praktičatra (učitelja) napravili operacionalizaciju ciljeva jasno je kada se u udžbenicima matematike različitih autora nađu sasvim suprotne tvrdnje. A matematika sama po sebi je izuzetno jasna i precizna.
 
3.     Klasifikacija i ocjenjivanje učenika u bosanskohercegovačkim osnovnim školama
 
Sistem ocjenjivanja u BiH koji je već godinama prisutan u školama (skala ocjena od 1 do 5), naišao je na promjene i samom reformom osnovnih škola. Uvođenjem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja uveden je i novi model ocjenjivanja učenika. Kako je već prethodno napisano uvedeno je opisno ocjenjivanje, koje će kasnije preći u kombinovano i na kraju opet numeričko (opširnije u : Koncept devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja). Dakle učenici se ocjenjuju na osnovu definiranih ishoda učenja u pojedinimodgojno-obrazovnimoblastima, a uspjeh učenika na kraju prvog ciklusa završava se opisnom i brojčanom ocjenom. Opisno ocjenjivanje se zasniva na upoznavanju, praćenju, ispitivanju, mjerenju i vrednovanju putem formiranja učeničkih portofolija.
Vođenje mape učenikovih radova predstavlja važnu tehnikuu osposobljavanju učenika  za praćenje vlastitog napretka te za samoocjenjivanje (Matijević, 2004, str. 86).
Smisao i ljepota opisnog ocjenjivanja ogledaju se u tome da se o svakom učeniku mogu napisati i dati različite ocjene. Ako napravimo paralelu opisnog i numeričkog ocjenjivanja uvidjet ćemo da  opisno ocjenjivanje doista nudi više mogućnosti i slobode u ocjenjivanju. Međutim kako su učitelji/ce najvažniji implementatori reforme obrazovanja, onda treba istaći da opisna ocjena zavisi od onoga kako su i oni sami shvatili i generalizirali ciljeve i ishode učenja. Primjera radi navodim nekoliko primjera opisne ocjene:
Pr.1. Učitelj drugog razreda na kraju školske godine iz matematike piše:
Učenica je potpuno usvojila predviđene nastavne sadržaje. Sabira i oduzima do 20, koristi matematički jezik i poznaje odnose među predmetima. Samostalna je i uredna. Aktivna i motivirana za rad.
Pr.2. Učiteljica na kraju trećeg razreda iz matematike piše:
Veoma uspješno savladala nastavne sadržaje        odličan (5)
Ako analiziramo ocjene vidjet ćemo da je u prvom primjeru učitelj pokušao ocjeniti spoznajno, afektivno i psihomotorno područje, dok učiteljica u drugom primjeru ne daje baš puno opisa i zanemaruje sva područja ocjenjivanja.
Istina je da za učitelje opisno ocjenjivanje predstavlja doista veliki posao i oduzima dosta vremena, ali daje jasnu sliku napredovanja i razvoja djeteta.
Reforma u Republici Srpskoj je počela malo drugačije nego u Federaciji BiH. U prvu generaciju reformirane škole upisane su dvije generacije učenika. Prva generacija su bili učenici koji su odmah upisani u drugi razred, dakle nisu pohađali prvi, to su djeca uzrasta od 7 godina. U prvi razred su upisani učenici sa 6 godina.
Što se tiče ocjenjivanja učenika u devetogodišnjoj školi u RS,  dokimološki model ocjenjivanja je izmjenjen i to:
-              u prvom razredu učenici se ocjenjuju opisno po tačno utvrđenoj skali ocjena (zadovoljio, usvojio...)
-              u drugom razredu učenici se ne ocjenjuju u prvom polugodištu, nego numerički se ocjenjuju tek u drugom polugodištu.
-              ostali razredi se ocjenjuju numerički skalom od 1 do 5.
Ombudsmani Republike Srpske su Ministarstvu obrazovanja predložili niz mjera za poboljšanje obrazovnog sistema, između kojih i slijedeće:
-Redukovati Nastavni plan i program izbacivanjem prevaziđenih i neupotrebljivih sadržaja.
-Osavremeniti Nastavni plan i program uvođenjem sadržaja koji prate savremene naučne trendove.
-Povećati broj časova koji imaju za cilj praktično osposobljavanje i uvježbavanje vještina u savladavanju naučnih sadržaja.
- Osposobljavati nastavno osoblje za primjenu savremenih nastavnih metoda.
-Omogućiti školama, osoblju i učenicima pristup internetu.
-Organizovati sekcije po oblastima za koje postoje interesovanje učenika.
- Programe odjeljenske zajednice prilagoditi životnim potrebama.
- Obezbijediti  adekvatne udžbenike za djecu ometenu u razvoju.
 
Ocjene u bosanskohercegovačkim školama se unose u razredne knjige, zatim u đačke knjižice i svjedočanstva, matičnu knjigu, i EMIS sistem (softverski sistem)
 
4.     Učenici s posebnim potrebama
 
Uvođenje inkluzivne nastave u škole, dodatno je otežalo posao učitelja u rarednoj nastavi. Inkluzivna nastava iziskuje i posebne pripreme učitelja i učiteljica pa je nemoguće ne osvrnuti se na ciljeve u nastavnim programima matematike koji će posluziti da se inkluzivna nastava realizira i evaluira uspjeh učenika.
Veoma važnu ulogu igra razvijenost i specifičnost rada viših psihičkih funkcija, kao što su razni vidovi memorije, pažnje, percepcije, sukcesivnih funkcija i dr. Te funkcije određuju djetetov kognitivni stil, odnosno individualnu posebnost u obradi vanjske informacije u mozgu. Kada potrebne funkcije nisu razvijene dijete nailazi na velike poteškoće u učenju matematike (Sharma, 2001. str. 11).
Nastavni plan i program, obavezuje prilagođavanje globalnih, godišnjih, a naročito operativnih planova pojedinim učenicima i njihovim sposobnostima uz samostalnost i slobodu nastavnika i punu stručnu odgovornost, i to u dva smisla:
- u smislu smanjivanja ili povećavanja zahtjeva
- u izboru metoda i načina realizacije nastavnih sadržaja
Pri tome neophodno je na umu imati osnovne zadatke školovanja djece sa posebnim potrebama:
               -   da ovladaju najbitnijim sadržajima iz pojedinih predmeta zavisno od sopstvenih mogućnosti
               - da se vaspitavaju i obrazuju za život u regularnoj društvenoj sredini
               - da provođenjem adekvatne mentalne higijene steknu potrebnu emocionalnu  sigurnost
                    - da steknu zdravstvene i higijenske navike
              - da se osposobe za što ravnopravnije i adekvatno učešće u porodičnom i
društvenom životu.
U nastavi matematike rad sa djecom s posebnim potrebama treba prilagoditi i to:  
              -  planirani sadržaji treba da omoguće praktičnu primjenu matematičkog znanja kako bi olakšalo snalaženje učenika,
              - formulisanjem zadataka težiti povezivanju s praktičnim potrebama svakog pojedinog učenika
                   -  planirani program ne smije biti ograničavajući faktor za učenika.
Iz svega navedenog može se zaključiti da lako mentalno retardirao dijete u odjeljenju zahtijeva sopstveni, njemu primjeren tretman. U školsko metodskomdidaktičkom smislu to podrazumijeva poseban program, poseban tempo, posebne oblike rada koji su u optimalnoj mjeri individualizirani. (http://www.monkstk.ba/ )
 
5.     Zaključak
 
Ciljevi u nastavnim programima matematike jesu osnovno polazište u ocjenjivanju, ali nisu dovoljno konkretizirani , nego su samo uopćeno postavljeni. Učiteljima u razrednoj nastavi se postavlja previše odgovornosti i obaveza u samoj izradi konkretiziranih ciljeva kako bi mogli što bolje ocjeniti i pratiti napredovanje učenika. Niti jedan dokimološki model nije zadovoljio potrebe i očekivanja svih, roditelja, učitelja i djece. Uvijek se traga za što boljim rješenjem kako bi se ispunila očekivanja roditelja, djece i nastavnika.
Primjena brojčanog ocjenjivanja u našoj zemlji i našim školama je tradicionalna. Ispjeh postignuća se izražava brojkama (vidi kod: Kačapor i dr., 2005.).
U nastojanju da se izbjegnu nedostaci numeričkog ocjenjivanja, ili svedu na minimum, u namjeri da se udovolji savremenim shvatanjima vrednovanja i ocjenjivanja napredovanja učenika, uvedeno je opisno ocjenjivanje (isto).
Učenici s posebnim potrebama trebaju individualizirani pristup i program da bi napredovali i razvijali se u skladu sa svojim mogućnostima. A sve to ostaje učitelju, da osmisli, da pripremi, realizuje i na kraju ocjeni.
 
6.     Literatura
 
  1. Kačapor, S., Vilotijević, M., Kundačina, M. (2005), Umijeće ocjenjivanja, Mostar
  2. Koncepcija devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH, Sarajevo, 2006.
  3. Grgin, T. (1999), Školsko ocjenjivanje znanja, Naklada SLAP, Jastrebarsko
  4. Matijević, M. (2004), Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb
  5. Muminović, H. (2000), Mogućnost efikasnijeg učenja u nastavi, Sarajevo.
  6. Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo prosvjete i nauke RS,          Istočno Sarajevo, 2002.
  7.  Okvirni Nastavni plan i program za I, II, i III razred devetogodišnje osnovne škole, Ministarstvo obrazovanja i nauke KS, 2006.
  8. Sharma, C. Mahesh, (2001), Matematika bez suza, Framingham,MA,USA
  9. Internet izvori ( juli, 2008.)
            Inkluzivna nastava u osnovnim skolama
       http://www.monkstk.ba/ ( 12. 07. 2008.)
          Ciljevi, načela, oblici i metode nastave matematike
      http://web.math.hr/nastava/mnm2/ciljevi.pdf ( 03. 07. 2008.)
 
 
7. Biografija
 
Rođena 26. 07. 1975. u malom makedonskom gradiću Sveti Nikola, od majke Hasene i oca Rasima.
Završila sam studij razredne nastave na Pedagoškoj akademiniji u Sarajevu, i stekla zvanje profesor razredne nastave. Sada sam na postdiplomskom studiju, Integrativni pristup metodikama u razrednoj nastavi, također u Sarajevu. Te ubrzo očekujem i sticanje zvanja magistra nauka.
            Uposlena sam u osnovnoj školi „Porodice ef. Ramić“ u Sarajevu, na mjestu profesor razredne nastave i vec 11 godina obavljam te poslove.
            U prosvjetno-pedagoškom zavodu, Kantona Sarajevo, imenovana sam za člana stručnog tima za reviziju Nastavnog plana i programa za devetogodišnju osnovnu školu, odnosno reformiranu školu u BiH.
            Dobitnica sam brojnih nagrada i priznanja za rad i podršku Osnovne škole, te takmičenja učenika osnovnih škola.
 
Autor: Aida Korjenić
aidakorjenic
<< 10/2009 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031